LifestyleMagazinZanimljivosti

Znate li zašto pomijeramo kazaljke na satu?

Najveći dio Evrope ovoga se vikenda vraća zimskom računanju vremena. Pomicanje kazaljki s godinama je postalo svojevrsna vječna tema čiji se smisao i stvarni efekti neprestano propituju i preispituju.

Zimsko vrijeme je zapravo standardno, dok je privremeni prelazak na ljetno prvi put službeno uveden 1916. godine u Njemačkoj i njenim saveznicama u Prvom svjetskom ratu. Kao osnovni razlog navedena je ušteda tadašnjeg glavnog energenta uglja.

Ubrzo su se sa sličnim argumentima pridružili Velika Britanija, Rusija, SAD i druge države, no dobar ih je dio od pomicanja kazaljki nakon rata odustao.

Ljetnom su se vremenu mnogi vratili tokom Drugog svjetskog rata, a “popularnost” je ponovno steklo i u vrijeme velike energetske krize 70-ih. Bivša Jugoslavija prvi je put kazaljke službeno pomakla 1983. godine, piše Dnevnik.hr.

Otkud ideja?

Jedan od prvih ljudi koji je došao na ideju da nešto treba učiniti s pretjeranom potrošnjom svijeća u večernjim satima i spavanjem u vrijeme kada je zora već svanula bio je Benjamin Franklin još u 18. vijeku.

Ali, s konkretnim se prijedlogom pomicanja vremena 1895. godine prvi javio George V. Hudson, entomolog s Novog Zelanda. Nezavisno od njega, sličan prijedlog je desetak godina kasnije iznio Britanac William Willett.

Vječna tema

Danas je ova praksa prisutna u gotovo cijeloj Evropi i Sjevernoj Americi te sporadično na dijelovima drugih kontinenata, a s obzirom da je teza o uštedi energije doživjela brojne kritike, gotovo da nema zemlje u kojoj barem s vremena na vrijeme ne dođe do javne diskusije o stvarnim učincima micanja kazaljki.

Definitivnog zaključka nema, a razna su istraživanja pokazala da prelazak sa zimskog na ljetno računanje vremena (i obrnuto) može i pozitivno i negativno utjecati na ukupnu ekonomiju, pa čak i na zdravlje prosječnog čovjeka.

 

Tags

POVEZANE OBJAVE

Back to top button
Close